130 godina od prvih rendgenskih eksperimenata na hrvatskom tlu: povijesno-analitička studija ranog razvoja radiologije u Hrvatskoj

Autor(i)

  • Vinko Bubić Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju, Klinička bolnica Merkur, Zagreb, Hrvatska Autor
  • Mihaela Justić Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju, Klinička bolnica Merkur, Zagreb, Hrvatska
  • Frane Mihanović Fakultet zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska
  • Romana Jadrijević Knjižnica, Odjel za znanost, Klinički bolnički centar Split, Split, Hrvatska
  • Velimir Karadža Fakultet zdravstvenih studija, Zagreb
  • Mario Starešinić Klinika za kirurgiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
  • Krešimir Dolić Fakultet zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska , Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju, Klinički bolnički centar Split, Split, Hrvatska
  • Vinko Vidjak Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju, Klinička bolnica Merkur, Zagreb, Hrvatska , Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

DOI:

https://doi.org/10.55378/rv.50.2.8

Ključne riječi:

radiologija, rendgenske zrake, povijest medicine, institucionalizacija radiologije, Hrvatska, arhivska građa

Sažetak

Uvod: Godine 1896. na hrvatskom je tlu zabilježena jedna od najranijih primjena novootkrivenih rendgenskih zraka, čime započinje 130-godišnji razvoj radiologije od eksperimentalne fizikalne metode prema samostalnoj kliničkoj, nastavnoj i znanstvenoj disciplini. Rani razvoj odvijao se policentrično, ponajprije u Rijeci, Zagrebu i Splitu.

Cilj: Prikazati ključne događaje ranog razvoja radiologije u Hrvatskoj, od prvih rendgenskih eksperimenata i medicinskih snimaka do razvoja stručne literature, edukacije i institucionalizacije profesije, uz analizu dosad nedovoljno korištene arhivske građe.

Materijali i metode: Provedeno je povijesno-analitičko istraživanje primarnih arhivskih izvora, suvremene medicinske i dnevne periodike, enciklopedijske i biografske građe, bolničkih monografija te relevantne historiografske literature. Istražena je građa Hrvatskog državnog arhiva i Državnog arhiva u Zagrebu te novopronađena građa Arhiva Jugoslavije u Beogradu. Pretraženi su fondovi Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Središnje medicinske knjižnice i bolničkih knjižnica, publikacije Hrvatskog liječničkog zbora, Liječnički vjesnik, Liječničke novine, povijesna novinska građa te Hrvatska enciklopedija, Medicinska enciklopedija i Hrvatski biografski leksikon.

Rezultati: Recepcija Röntgenova otkrića u Hrvatskoj bila je vrlo brza: zagrebački Obzor o novim zrakama izvještava već 8. siječnja 1896. godine, a Liječnički vjesnik u veljači iste godine. Prof. Peter Salcher 20. veljače 1896. godine u Rijeci izvodi prve dokumentirane rendgenske pokuse na hrvatskom tlu, uključujući snimanje ruku barunice Josephine Vranyczany; izvorne snimke sačuvane su u fondu HR-HDA-782. Na njegov poticaj 1897. osnovan je Röntgen-komitet i nabavljen uređaj koji je 1899. predan Gradskoj bolnici sv. Duha, čime se nova tehnologija rano prenosi iz eksperimentalnog u bolničko okruženje. U Zagrebu prof. Vinko Dvořák 1897. godine pred Zborom liječnika Hrvatske demonstrira Röntgenove zrake i izrađuje među najranijim medicinskim rendgenskim snimkama, dok se rendgenska tehnologija početkom 20. stoljeća primjenjuje i u analizi krapinskih fosila te u radovima prof. Miroslava Čačkovića iz 1907. i 1913. godine.

Arhivska i historiografska građa dodatno dokumentira prijelaz od eksperimenta prema profesiji. Zorica Zec i Ela Vidić-Quinc školovane su u Holzknechtovu institutu kao prve hrvatske rendgenske asistentice, a dr. Srećko Hofman 1923. godine postaje prvi službeno zaposleni radiolog Bolnice sestara milosrdnica te 1924. preuzima novoosnovani Odjel za dijagnostičku i terapijsku radiologiju. Posebno vrijedna dokumentacija Hrvatskog državnog arhiva rekonstruira profesionalni put dr. Branka Bressana, prvog redovito educiranog hrvatskog radiologa, uključujući njegovo školovanje u Beču, profesionalno radijacijsko oštećenje s amputacijom ruke te izbor za pročelnika radiološke Sekcije Zbora liječnika 1936. godine.

Institucionalizacija se nastavlja osnutkom Katedre za rendgenologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu 1921. godine pod vodstvom Laze Popovića i Centralnog rentgenološkog instituta 1927. godine; Popović između 1923. i 1935. objavljuje četverosveščanu Kliničku rentgenologiju, a od 1937. uređuje Radiološki glasnik. Njegovi personalni spisi u Hrvatskom državnom arhivu dokumentiraju i profesionalnu bolest uzrokovanu rendgenskim zračenjem, zbog koje je 1939. zatražio umirovljenje. Novopronađena građa Arhiva Jugoslavije u Beogradu, osobito Popovićev Prikaz postanka i razvitka Centralnog rentgenološkog instituta Medicinskog fakulteta u Zagrebu i izvorni tlocrt Instituta, dodatno dokumentira plansko objedinjavanje dijagnostike, terapije, nastave i znanstvenog rada.

U Dalmaciji je rendgenski uređaj u sanatoriju dr. Jakše Račića u Splitu uveden već 1902.–1903. godine, a 1909. ondje djeluje zaseban „Rentgenov zavod“. Split je 1930. godine bio domaćin III. kongresa Sveslavenskog saveza za rendgenologiju i radiologiju i prvog sastanka Jugoslavenskog društva za rendgenologiju i radioterapiju, dok civilna bolnica vlastiti uređaj dobiva 1940. godine.

Zaključak: Rendgenska tehnologija u Hrvatskoj prihvaćena je vrlo brzo nakon Röntgenova otkrića, a njezin se razvoj odvijao policentrično, kroz međusobno povezane inicijative u Rijeci, Zagrebu i Dalmaciji. Prijelaz od fizikalnog eksperimenta prema samostalnoj medicinskoj disciplini ostvaren je povezivanjem kliničke primjene, sveučilišne nastave, specijalističke edukacije, profesionalnog organiziranja i javnozdravstvenih potreba. Nova arhivska građa dodatno nadopunjuje dosadašnju historiografiju, osobito dokumentiranjem profesionalnih sudbina ranih radiologa te prostornog i organizacijskog razvoja Centralnog rentgenološkog instituta u Zagrebu. Time se rani razvoj hrvatske radiologije pokazuje kao proces istodobne tehnološke, stručne i institucionalne modernizacije medicine.

Reference

Wilhelm Conrad Röntgen 1895–2020: Eine Ausstellung der Universität Würzburg. Würzburg: Julius-Maximilians-Universität Würzburg; 2020.

Haschek E, Lindenthal OT. Ein Beitrag zur praktischen Verwerthung der Photographie nach Röntgen. Wien Klin Wochenschr. 1896;9(4):63–4.

Senzacionalno odkriće. Obzor. 8. 1. 1896.

Röntgenovi traci. Lijec Vjesn. 1896;18(2):41–2.

Alebić-Juretić A. Prof. Peter Salcher – manje znani stavovi o zdravlju. Acta Med Hist Adriat. 2007;5(2):237–44.

Matejčić R, Matejčić M. Ars Aesculaopii: prilozi za povijest zdravstvene kulture Rijeke i Hrvatskog primorja. Rijeka: Izdavački centar Rijeka; 1982.

Bagarić M, ur. Veličanstveni Vranyczanyjevi: umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt; 2016.

Hondl S. Dvořák, Vinko. U: Ujević M, ur. Hrvatska enciklopedija. Sv. 5: Dilatacija–elektrika. Zagreb: Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda; 1945. Str. 503–5.

Keros P, ur. Povjesnica Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu: 1966.–2016. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2016.

Janković S, ur. Klinički zavod za radiologiju Kliničke bolnice Split: 1982–2002, prva dva desetljeća: povodom stote obljetnice radiologije u Splitu i dvadesete obljetnice Kliničkog zavoda za radiologiju. Split: Klinička bolnica, Jedinica za znanstveni rad; 2002.

Boschi S. Radiologija na III sveslavenskom liječničkom kongresu u Splitu 1930. godine. Acta historiae medicinae, stomatologiae, pharmaciae, medicinae veterinariae. 1991;31(1–2):115–8.

Šimunković M. Povijest slobodne organizacije liječnika Dalmacije. Lijec Vjesn. 1957;79(9–10):446–57.

Fatović-Ferenčić S, Hofgräff D. Arhivska vrela o Srećku Hofmanu – prvom rendgenologu Bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu. Medicus. 2011;20(1):129–36.

Simunic S, Glavina K, Besenski N, Klaric-Custovic R. Croatian Society of Radiology (1928–2008), the Croatian Medical Association – 80 years of existence and activity. Radiol Oncol. 2011;45(2):147–58.

Pećina M, Klarica M, ur. Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu: 1917–2017. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 2017.

Smokvina M. Popović, Laza. U: Šercer A, Grmek MD, ur. Medicinska enciklopedija. 2. izd. Sv. 5: O–Sok. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod; 1970. Str. 323.

Čačković M. Nekoliko rijedkih Röntgen-nalaza. Lijec Vjesn. 1907;29(10):269–75.

Čačković M. O topografiji i funkciji normalnih probavnih organa na temelju röntgenoložke pretrage, te o lokalizaciji stranih tjelesa u njima. Lijec Vjesn. 1913;35(3):90–102.

Grmek MD, Budak A. Uvod u medicinu. 3., prerađeno i dopunjeno izd. Zagreb: Nakladni zavod Globus; 1996.

Club di scienze naturali. La Bilancia. 24. veljače 1896. Str. 2.

Rendgenske snimke ruku Josephine Vranyczany. Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-782: Obitelj Vranyczany-Dobrinović.

Petrovčić F. Početci dijagnostike rentgenologije u Hrvatskoj. U: Grmek M, ur. Iz hrvatske medicinske prošlosti: spomen-knjiga Zbora liječnika Hrvatske. Zagreb: Zbor liječnika Hrvatske; 1954. Str. 291.

Štrkalj G. X-raying human origins: Dragutin Gorjanovic-Kramberger and the first application of radiography in palaeoanthropology. Adler Museum Bulletin. 2000;26(3):4–7.

Hrvatski državni arhiv, Zagreb. HR-HDA-890: Personalni spisi državnih službenika Zemaljske vlade, Pokrajinske uprave, oblasnih uprava, Savske banovine, Banovine Hrvatske i ministarstava NDH. Dokumentacija Branka Bressana.

Personalije Srećka Hoffmanna. 1924.–1945. Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-890: Personalni spisi državnih službenika Zemaljske vlade, Pokrajinske uprave, oblasnih uprava, Savske banovine, Banovine Hrvatske i ministarstava NDH, dosje br. 11735 Hoffman Srečko (BH).

Personalije Lazara Popovića. Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-890: Personalni spisi državnih službenika Zemaljske vlade, Pokrajinske uprave, oblasnih uprava, Savske banovine, Banovine Hrvatske i ministarstava NDH, dosje br. 309 Popović Lazar (BH).

Popović L. Prikaz postanka i razvitka Centralnog rentgenološkog instituta Medicinskog fakulteta u Zagrebu [arhivska građa]. Arhiv Jugoslavije, Beograd, Ministarstvo prosvete Kraljevine Jugoslavije, fond 66, AJ-66-417-676.

Popović L. Plan Centralnog rentgenološkog instituta Medicinskog fakulteta u Zagrebu [planski nacrt]. Arhiv Jugoslavije, Beograd, Ministarstvo prosvete Kraljevine Jugoslavije, fond 66, AJ-66-417-676.

Popović L. Specijalistički ispit. Radiološki glasnik. 1937;1(2):140–1.

Gvozdanović V. Naša iskustva s fluorografijom. Lijec Vjesn. 1947;69(3–5):73–7.

130 godina od prvih rendgenskih eksperimenata na hrvatskom tlu: povijesno-analitička studija ranog razvoja radiologije u Hrvatskoj

Preuzimanja

Objavljeno

30.10.2026

Broj časopisa

Rubrika

Pregledni radovi

Kako citirati

Bubić, Vinko. 2026. „130 Godina Od Prvih Rendgenskih Eksperimenata Na Hrvatskom Tlu: Povijesno-analitička Studija Ranog Razvoja Radiologije U Hrvatskoj“. Radiološki Vjesnik 50 (2). https://doi.org/10.55378/rv.50.2.8.

Slični članci

31-33 od 33

Također možete Započni napredno pretraživanje sličnosti za ovaj članak.

Najčitaniji članci istog autora / istih autora

1 2 > >>